четвртак, 28. децембар 2023.

U susret 30. broju časopisa i desetogodišnjem jubileju...

 


U novom trobroju čitajte:

Reč uredika: Identitet vremena i 10 godina zvezdanog sjaja; Zorica Tijanić: 100 godina Čarobnog brega; Boris Jovanović Kastel: Moj ideal beskraja i sloboda – Mediteran!; Boris Jovanović Kastel: Kule od pijeska i majka delfinka i ostala poezija; Miroslav Vasić: Večno mladi sin pradavne Panonije (200 godina od rođenja Branka Radičevića); Julija Nikolić: kolumna; Dušan Varićak: esej; Jelena Dimitrijević: poezija; Mariana Qunbar Selma: Poezija; Krzysztof T. Dąbrowski: Književne minijature; Milan Drašković: Šta ponovo čitam; Boris Kosović: Pevao kada bih bez pakla, Pamćenje; Vera Milivojević: Inje, Dve karte zvezdane; Radovan Vlahović: Soba što noću svetli i druga poezija; Zdenka Valent Belić: Poezija koja se jede velikom kašikom (o knjizi Radovana Vlahovića: Soba što noću svetli); Filip Dimkoski: Može li biti? Miris lipe; Čedna Radinović Lukić: Dominantnost; Bojana Durman: Ćutim te u dimu cigarete; Aleksandra Matić: Tri pesme: Na pučini čaja, Postiđeno ćuti poezija, Neću da budem jača; Zdenka Matijaš Jozić: Red dobrih riječi; Mario Lovreković: Konture, Teret, Ukrasi stvarnosti; Karmelina Angelika Kelenc: Odisej Hvara; Borna Kekić: Ptice moje zemlje; Aleksandar Gvozdenović: Priče sa margine: Svi ste vi moja deca; Bojana Nikoletić: U sumrak je sve sivo; Tanja Maletić: Pesme bdenja i snoviđenja; Cakić Sveta: Poezija; Cakić Sveta: Žurba; Živko Teodosić: Štrudla sa makom; Živko Teodosić: Belezi prolaznosti; Živko Teodosić: Od Rakovice do Kosmosa; Bojana Vujošević: Poezija i sastav: Dragi svijete; Slađana Lazić: Decembarska, Nešto sasvim malo; Jaroslav Kombilj: Pijanista ili fudbaler, A gde je Slavka?; Aleksandra Vujisić: Bajka o ženi, Zagrli ponekad sebe; Nebojša Stanojković: U teatru apsurda; Nikola Momčilović: Posle ponoći, Krvavi dani; Miloš Stepanović: Sneg, Oblaci; Olivera Sinđelić: Novembarska noć; Snežana Marko Musinov: Skroman prilog, poezija; Marijana Lj. Jovanović: Ljubav uvek važi; Branko M. Jovanović: Pripreme za putovanje; Peđa Ristić: Baka Beka; Tatjana Tomić: U inat svim ljudima (o rukopisu Aranke Kiš „Žena o ženi ženama“); Biljana Dimčić: Nestvarna žena i druga poezija; Milijan Despotović: Materinska svetlost godinama uprkos (o knjizi Branka Stevanovića „Uprkos godinama“); Dragan Maljik: Besmisao rata; Snežana Šolkotović: Snežne pesme; Dr Milovan Gočmanac: Sentencije i haiku u prepletu pesničkog jezika; Halina Hevkiv: Fenomen, Majci, Cvetni aktovi; Mile Lisica: Dvadeset mrava, Ona potajno mrzi leptire, Ako ugasim televizor, Jesen; Radovan Sinđelić: Pao je prvi sneg, Jeleni su zaspali u snegu, Zimsko veče; Igor Petrić: PM (pogrešna molitva), Poslijepodne ujutro; Ana Kratovac: Ime ljubavi 13, Pa šta?, Moj Don Kihot; Marija Jovanović: Život; Nevena Nedeljković: Božija žetva; Zoran Šolaja: Priče: Benkovac, Petlovo brdo, Žare Poter i druge priče; Marijana Balog-Parazajda: Boje mraka, okus noći; Ilinka Marković: Poezija, aforizmi; Marijana Pervanović: Pesma o jednom mladežu...

***

Konkurs je i dalje u toku.... 

Imate vremena do ponoći 31.12.2023. godine!





 


 

 

 

 




уторак, 26. септембар 2023.

Izbor iz poezije Borisa Jovanovića Kastela - Pokloniću ti Ružu vjetrova

 


Boris Jovanović Kastel

 

SVETI MARKO U NAŠEM BRODOGRADILIŠTU

 

Bubnjari javiše da je iz Aleksandrije
na putu za Veneciju
u naše brodogradilište
uplovio sveti Marko evanđelist
u pratnji krlatog lava
i ogrnut plahtom
da spasi zidara na skeli vinarije,
izliječi nas od kuge,
nahrani rogačevim brašnom,
sačuva od rata
i dopiše geslo Jevanđelja.
Obukosmo bijele košulje,
djeca mu cjelivaše gležnjeve
i zakitiše zumbulima.
U zoru, uplakan na doku,
noseći pratioca krvave grive,
gledao nas je pijane
kako isplovljavamo
jedrima od posječenih krila lava
u agoniju.
Već u vinske flaše zarobljava mora
da korali osvetnici
prekolju nas...

  

KĆER FELUKA

 
Čekao sam pasate,
trgovačke vjetrove
bogomdane za plovidbu
barke iz Provanse sa dva jarbola.
Zvali su je feluka.
U zvižducima stršljenova kroz vrtove
čuo se glas barona De Tota
o vjetrovima Aliseja
i satnica dolaska
iz kritskih luka u Egipat.
Barka u grimiznoj tunici
s ogrlicom od istočnih kristala
čeka vjetar
da je predam svatovima.
Ne zna da su na Jadranu
sprženom zvijezdom bljedožute boje
uragani sve i svja protjerali u ustoriju.
Kćer feluku potapam
da ne ostane udovica
a njenom tunikom davim se.
  

DVA JEDRA

 
Kada posljednja kap znoja
odjekne vasionom,
pitaće ga
u koje jedro da ga uviju –
trijersko, grčko torza kvadrata
ili latinsko kulminacije trougla?
Noću prekriven latinskim
a danju grčkim
iskrao se iz grada kao duh.
Tragovi u pijesku
otkrili su deset prstiju
i ženske pletenice sa strana.
Pobjegao je od svečanih truba
postrojenih u čast oboženja analfabeta
da sa strvinama ne razgovara...
 
 
BOLNIČARKE OD MULJA
 
Stigao je u vulkansko polje
Džebel Druza u Siriji
da čuje pripovijest
o seobi duša.
Sav u krpama
(sličnim haljinama karnevalskih plesačica)
na prag kuće
od crnog bazalta
stao je vrač
sa šarenom petokrakom kao oreolom,
rekavši –
Ako suze i so tvog znoja
jednom moru ne vratiš -
bićeš zločinac
a iz njegovih riznica
bolničarke od mulja izronjele
za tvoje amnezije -
biće ti uzdarje!
 
 
AMFORE OSVETNICE
 
Spremao se za put preko okeana
ni sam ne zna zašto...
Na krmeni jarbol jedrilice ugradio
šestokraku vjetrenjaču,
ukrcao galone vode i ugalj,
usoljenu govedinu, sušeno meso,
pasulj, vanilice i lokum.
Spremio je mišice da
pri brzini od 70 milja
ispumpava vodu poslije oluja,
harpune kad se prišunjaju morski psi,
izbaždario instrumente...
Pod pazuhom zamka Svetog Đorđa
u Lisabonu ostavio je
rukopise da ga dočekaju drugačiji.
Ipak, nije zaplovio nikuda –
opljačkane i silovane amfore
ispile su okean!
 
  
KALIGRAFKINJA
 
S jeseni rezbarila je znakove
u ovnove rogove
da zvučni zid letargije probode,
zimi ih gravirala u kornjačin oklop
da praznovjerce zaustavi,
s proljeća na pločice mornara
Gospu na obećanje da podsjećaju.
Četkicu je ljetos umočila
u ambis plićaka
i na rukavu svilene košulje
njegovo ime naslikala
nesvjesna da u
morskoj azbuci ne znači – borba
već isplovljavanje bez broda
u čijoj su kobilici
njeni inicijali okopnili.

  

Iz knjige Pokloniću ti Ružu vjetrova (Shura Publikacije, Opatija, 2023)

 

  

O PJESNIKU

BORIS JOVANOVIĆ KASTEL /1971/

Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije. 

Objavio je trideset knjiga poezije i eseja. O njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).

Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Ređo Kalabrija. Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).

Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, poljski, češki, mađarski, albanski, ukrajinski i slovenački jezik.

Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nosside na italijanskom jeziku, Antologiji  Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas, Antologiji slovenske poezije na slovenačkom jeziku, Antologiji južnoslovenskih poezija na poljskom u izdanju Agawe iz Varšave, dvojezičnoj češko-engleskoj, Antologiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015) objavljenoj na  Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Češkoj Republici koja  se izučava na svim univerzitetima slavistike u Evropi i svijetu, u prestižnoj Antologiji mediteranske poezije Mare Mare u kojoj svaka zemlja Mediterana ima  po jednog predstavnika čija poezija je objavljena na italijanskom i maternjem jeziku autora  (Adda editore, Bari, 2017, u izboru i prevodu Milice Marinković), u antologiji crnogorske poezije u ukrajinskom časopisu Vsesvit iz Kijeva (11-12/2016, u prevodu Dmitra Čistjaka i izboru Sretena Perovića), Antologiji crnogorske poezije na italijanskom jeziku, Antologiji crnogorske poezije na albanskom jeziku, antologijama crnogorske poezije, antologijama poezije o vinu, ženi…

Kastelov izbor iz poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini /Kosilo na čeri/objavila je 2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije. Izbor iz poezije na makedonskom jeziku Čekaju li nas brodovi (Чекаат ли бродовите) objavilo je renomirano Udruženje za nauku i kulturu НОВА iz  Bitole 2018. godine.

 Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van izdanja HKD. Knjigu poezije  More u naručju (2017) objavio je Kulturni centar Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram koja obuhvata savremene regionalne i evropske autore. Na Struškim književnim susretima 2017. godine u Strugi i Ohridu, Kastel je ovjenčan nagradom za poeziju Kniževni branovi. Beogradski Institut za razvoj humanističkih disciplina Belko, Kastelu je u martu 2018. godine dodijelio specijalnu nagradu Balkanski juvelir za nemjerljiv doprinos baštinjenju, očuvanju i razvoju duha poezije i muzike Mediterana u književnom opusu. Iste godine, Borisu Kastelu je za doprinos mediteranskoj poeziji i povezivanju mediteranskih naroda i kultura uručena hrvatska književna nagrada Goran Bujić koju dodjeljuje zadarski Ogranak Hrvatskog književnog društva u Zadru.

Italijanski časopis za svjetsku književnost Margutte u oktobarskom broju 2014. godine, objavio je Kastelovu poeziju u prevodu Marije Tereze Albano. Kastelovu poeziju na engleskom jeziku, u prevodu Vladimira Sekulića, objavio je 2017. godine  i časopis za mediteransku književnost Odisej  (Odyssey) koji objavljuje najznačajnije pisce Mediterana od antičkih vremena do danas. Ciklus Kastelove poezije na azerbejdžanskom jeziku objavljen je u časo pisu Ulduz (Zvijezda, br. 623, IV 2021) u bloku 12 crnogorskih pjesnika i pisaca, u prevodu Lene Ruth Stefa nowitz i Božidara Proročića.Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry Festival) u Kalkuti (Indija) 2012.  i 2014. godine.

Kastelova pjesma Montenegro pročitana je na svečanom prijemu povodom inauguracije Predsjednika Crne Gore na Vili Gorica 20. V 2023. godine u izvođenju glumca Pavla Ilića.

 Živi u Podgorici.

  

https://boriskastel.wordpress.com

https://www.facebook.com/boris.kastel

 


четвртак, 13. јул 2023.

Iz sadržaja:


U novom dvobroju ZK čitajte: 


Zorica Tijanić: Vodi me tamo gde Sunce ne zalazi; Krzysztof T. Dąbrowski: Književne minijature; Posljednje putovanje Adama Ogoreka i dr.; Jelena Dimitrijević: O čemu ćutim, kada ćutim o ratu; Julija Nikolić: Kolumna; Aleksandar Gvozdenović: Priče sa margine; Živko Teodosić: Prva potpuna sekvenca ljudskog genoma, bez praznina; Dušan Varićak: Džon Lenon: Priča o dve pesme; Dušan Varićak: Antiratni pisac Sven Hassel; Etno kuća „Milovuk“; Marijan Grakalić: Gornjogradski književni festival u Zagrebu; Avdulah Ramčilović: Naji Naaman nagrada za poeziju i životno delo; Sreten Mijović: Četiri priče; Jovan Pavlović: Sonata za Stojanoviće; Jahangir Alam Rustom: My silent love; Miro Matijaš: Blues; Marjan Urekar: Nigde mesta da se skrijem, Ты не смотри на меня; Živko Teodosić: Varljivi vetar, Alisa u kosmičkoj svesti, Tužna sudbina zaboravljenih senki; Snežana Marko Musinov: Gromada ne pada (Hemingveju) i dr. pesme; Milijan Despotović: O zbirci poezije Ivane Knežević; Milan Drašković: Reci zbogom oružju!; Darko Đorđević: Balkanski heroj; Bojana Durman: Poezija i fotografije; Jaroslav Kombilj: Prljave vode, Korona; Tomislav Krsmanović: Ljubav u Briselskom azilumu; Ilinka Marković: Nije im suđeno; Živko Teodosić: Sokolske planine (Tragom mojih predaka iz Bitke na Drini, tokom Prvog svetskog rata); Dušan Žugić: Heroji (revolucionari, reakcionari i poneki pesnik); Miroslav Vasić: Kultura i rat između oružja i oruđa; Branko M. Jovanović: Konstatacija; Marijana O. Jovanović: Salaški sanjari; Peđa Ristć: Anđeo osvetnik; Dalibor Čereškov: Pesme; Bogdan Jevtić: Pesme; Jelena Trajanovski Stanković: Evgenija i druge pesme; Nebojša Stanojković: Poezija; Igor Petrić: Poezija; Nino Žuraj: Poezija; Olivera Šestakov: Iskorak ka novom rađanju (O knjizi „Iskorak“ Verice Brnović); Vasa Radovanović: Tihi govor latica Olivere Šestakov; Čedna Radinović Lukić Lalić: Poezija; Zorica Tijanić: Seti se Lenskog; Mladen Živković: Pucanj u mraku; Milorad Lj. Krečković: Opna od kamena - pesme.